Crno-bijeli svijet (1)

O emisiji

Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet, prati priču dviju zagrebačkih obitelji s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim frendom, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz tulume, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom obitelji.
Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom poduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena obiteljska situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni.
Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja ”par-nepar”, ”konzultacije” u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti...) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sustava te mita o ”bratstvu i jedinstvu” što će u skoroj budućnosti dovesti do raspada države.
Produkcijski izuzetno zahtjevna, serija Crno-bijeli svijet oživljava duh početka osamdesetih kako kroz samu priču, tako i kroz vizualnu komponentu, arhivske zvučne i videoinserte te rekonstrukciju autentičnih ambijenata tog vremena, od novinskih redakcija, rock klubova, kavana i omiljenih generacijskih okupljališta do dućana, kina i vojarna.
Autor serije je Goran Kulenović, redatelji su Goran Kulenović (epizode: 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8, 10, 11 i 12 i Igor Mirković (epizode: 5 i 9), scenaristi Goran Kulenović (epizode: 1, 2, 4, 6, 7, 8, 10 i 12) i Igor Mirković (epizode: 3, 5, 6, 8, 9 i 11), a u glavnim ulogama su Filip Riđički (Kipo), Slavko Sobin (Žungul), Jelena Miholjević (Ksenija), Franjo Kuhar (Dominik), Sreten Mokrović (Jura), Anica Dobra (Jagoda), Karlo Maloča (Žac), Kaja Šišmanović (Una) te Vicko Bilandžić, Sara Stanić, Robert Ugrina, Otokar Levaj i Ivan Validžić.
Uz originalne skladbe Dubravka Robića u seriji je korištena i postojeća glazba drugih autora u izvedbi Prljavog kazališta, Parafa, Termita, Josipe Lisac, grupe Time, Bijelog dugmeta, Parnog valjka, Pankrta, Šemse Suljaković, Električnog orgazma, Slađane Milošević, grupe Leb i sol, Ljupke Dimitrovske, Buldožera, Idola, Grupe 777 i drugih izvođača.
U epizodnim ulogama Crno-bijelog svijeta nastupaju i poznata neglumačka imena poput Mile Kekina (njemački partner u drugoj epizodi), Maje Sever (stanarka) i Ivanke Boljkovac (prodavačica u trećoj epizodi), Slađane Milošević (Jagodina prijateljica u petoj epizodi), Davorina Bogovića (šljaker u sedmoj epizodi), Voje Šiljka (recepcioner) i Mladena Stubljara (kibicer u devetoj epizodi), Zorana Vakule (carinik u desetoj epizodi) i dr.
Kroz priču Crno-bijelog svijeta usputno se, u pojedinim epizodama, pojavljuju i brojni poznati likovi s javne scene osamdesetih poput Davorina Bogovića (glumi ga Ivan Ožegović), Slađane Milošević (Jelena Gavrilović), Darka Rundeka (Filip Sertić), Dražena Vrdoljaka (Ivan Bošnjak), Darka Glavana (Ivan Grčić), Ive Pogorelića (Vedran Živolić), Pere Kvesića (Igor Kovač), Gorana Bregovića (Petar Cvirn), Srđana Šapera (Aleksa Svetličić), mladog Davorina Gobca (Toma Medvešek), Debbie Harry (Petra Težak) i mnogih drugih...
GLAVNI LIKOVI U SERIJI
VOLJEN KIPČIĆ - KIPO (22) - reporter omladinskih novina ’Studentski list’; nesvršeni student ruskog i fonetike; šarmantan ali lakomislen, rođen da upadne u nevolje, pogotovo kad je riječ o novinarskoj temi. Obitelj viđa malo: kad su oni budni, on uglavnom spava i obratno. Na početku serije ga zatičemo na odsluženju vojnog roka u JNA - u prvoj epizodi, na Staru godinu, dolazi u Zagreb na vikend, koji mu je sredio njegov najbolji prijatelj Žungul čiji je otac vojno lice. U vojsci, u Nišu, zbog bezazlenog razgovora o Titovom zdravstvenom stanju dobiva prekomandu u Makedoniju. Tamo, u Strugi, u početku radi na razglasu, ali kada ga poručnik Loptica počne maltretirati radi razilaženja u glazbenom ukusu, spašava ga mjesto bubnjara u vojnom ’orkestru’. Prilikom ’skidanja’ iz vojske, Kipo u Beogradu dogovara intervju s tadašnjom ’vrućom’ zvijezdom nove scene, Slađanom Milošević. Intervju završi neslavno za Kipa, a taj će ga ’modus operandi’ pratiti i u sljedećim epizodama, na sljedećim novinarskim zadacima: i kada se pokuša uvući u redove narkomana u Studentskom centru, i kada dobije zadatak da napravi reportažu o punk-prvoborcima Prljavom kazalištu, i kada pokuša za intervju uhvatiti mladu pijanističku zvijezdu Ivu Pogorelića... Iako slovi kao notorni ženskar, na početku priče se zaljubljuje u redakcijsku kolegicu Marinu zvanu Nedodirljiva, ali se njih dvoje kroz epizode stalno mimoilaze, pa se ta ljubav kroz seriju hladi i zagrijava. Kipo upeca i zgodnu manekenku Varju, ali niti u toj priči stvari ne idu po špagi.
KSENIJA KIPČIĆ (46) - neurotična rastavljena majka Kipa i Žaca; odgajana je kao dama (roditelji su joj bili predratna buržoazija) ali završila je kao daktilografkinja. Prvi ju je muž, Jura, prije 12 godina ostavio zbog beogradske manekenke; voli sve imati pod kontrolom (a obično ispadne da ništa nema pod kontrolom); u boljim trenucima je lucidno sarkastična, u lošijim trenucima je samo živčana; kako je Kipo praktički odrastao čovjek, tako se njihov odnos uglavnom svodi na sitna Ksenijina prigovaranja oko neurednog života; no s buntovnim i inteligentnim pubertetlijom Žacom njezin je odnos puno kompliciraniji, tim više što se - nikom ne rekavši - tajno uda za Dominika, brata svoje susjede Dunje; kasnije pokušava sve ne bi li Žac prihvatio ’novog tatu’, ali se njih dvojica zapravo zbliže mimo njezinih pokušaja; brak u prvoj fazi na nju djeluje lažno smirujuće - međutim, kad istina o Dominikovoj prošlosti izađe na vidjelo, Ksenijina će ljubav i povjerenje biti na pravoj kušnji.
ŽELJKO KIPČIĆ - ŽAC (14) - introvertirani, nesigurni, starmali pubertetlija; obožava muziku (najviše novovalne bendove) i filmove; kad je bio mlađi bio je lud i za sportom, ali se ulaskom u pubertet njegov interes prebacio na glazbu i djevojke; na početku priče je potajno zaljubljen u Unu, s kojom nije u krvnom srodstvu, ali je njihov odnos do tada uvijek bio onaj brata i sestre, pa ga ona i dalje doživljava samo kao mlađeg brata; sa starijim bratom je u odnosu toplo-hladno - ponekad se uopće ne doživljavaju, a ponekad su tu jedan za drugog; Žacov najbolji frend, debeli lažljivac Nenad, također mu često ide na živce, ali Žac svejedno ne može bez njega; ključan je u seriji Žacov odnos s ’novim tatom’ Dominikom: u početku je taj odnos potpuno hladan, da bi malo po malo Žac sve više prihvaćao tog neobičnog i dobroćudnog čovjeka; osim toga, Žacova je najveća životna odluka u seriji upis u srednju školu, a kada uspije - i bez ’veze’ koju mu kopaju starci - upisati ’Kulturu’, tamo sreće lijepu Ladu u koju se iz epizode u epizodu sve više zaljubljuje, ništa ne poduzimajući do samoga kraja.
JURA KIPČIĆ (51) - Ksenijin bivši muž, Voljenov i Željkov otac; direktor izvoza u jakoj export-import firmi, dobar menadžer koji silom prilika mora glumiti i uzornog partijca - no kako stega na nižim razinama partijskog djelovanja sve više popušta, trezveni je Jura sve više u sukobu sa svojim generalnim direktorom Burićem, klasičnim dogmatom; oženjen je s bivšom manekenkom i plesačicom iz Beograda, zbog koje se i rastao od Ksenije; sa sinovima nikad nije uspio uspostaviti pravi prijateljski odnos, i dok je Žac s njim uvijek na maloj distanci, Kipa gotovo da i ne viđa; njegov ’tehnomenadžerski’, poslu okrenuti mentalitet dovodi ga u generacijske i ’vrijednosne’ sukobe i sa svojom hedonistički nastrojenom pokćerkom Unom, ali povremeno i sa svojim sinovima; sa Ksenijom ima naizgled korektan odnos, ali između njih je uvijek napeto - s jedne strane on nema živaca za Ksenijine neuroze, s druge strane uvijek prema njoj i dečkima osjeća krivicu...