hr
Razgovor sa stijenama (Zemlja obojena trima bojama - Istra)
Ovaj znanstveno-popularni film vodi nas kroz bogatu geološku prošlost Istre. Doznajemo kako su brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno utjecala i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine. Priča započinje na vrhu Vojak, u Parku prirode Učka u Bijeloj Istri. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima. Nakon toga krećemo prema zapadu, u drugu reljefnu cjelinu Istre, na područje Sive Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crvenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Tim geologa predstavlja nam najnovije svjetsko otkrić o tome kako je zapravo crvenica nastala. Posjetit ćemo rudokop u blizini Rovinja u kraju u kojem se stoljećima vadio slavni kirmenjak, od kojeg je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici. U podzemnom kamenolomu upoznat ćemo Istarski žuti, najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji. Nezaobilazna će postaja biti i istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato po kopanju ugljena. Uz obilje rudnoga bogatstava, otkrit ćemo zbog čega boksit s ponosom zovemo hrvatskim nacionalnim mineralom. Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku proći ćemo četirima razdobljima izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdobljima njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I pred kraj, mimohod dinosaura. Imat ćete prigodu upoznati dinosaure, biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede. Posjetit ćemo i plodno tlo crvenice u okolici Umaga i doznati zašto je ono prvo tlo zaštićeno kao spomenik kulture. Za kraj možemo nazdraviti neraskidivoj povezanosti tla s kulturnom baštinom i tradicijom ovoga kraja čašom autohtonog istarskoga terana ili, tko je za bijelo, uživati u bogatoj aromi malvazije.
Dodatne informacijeO emisiji
Ovaj znanstveno-popularni film vodi nas kroz bogatu geološku prošlost Istre. Doznajemo kako su brojni geološki procesi, stijene, minerali, tla, pejzaži i druga geološka obilježja bitno utjecala i još utječu na život ovoga kraja od gospodarstva pa do bogate kulturne baštine. Priča započinje na vrhu Vojak, u Parku prirode Učka u Bijeloj Istri. Ime su joj dali čvrsti i tvrdi vapnenci izgrađeni od ostataka kršja različitih organizama koji su živjeli u plitkim suptropskim i tropskim morima. Nakon toga krećemo prema zapadu, u drugu reljefnu cjelinu Istre, na područje Sive Istre. Naziv duguje naslagama sedimentnih sivih stijena, taloženima u razdoblju eocena. Na području Sive Istre znameniti su magični krajolici istarskih gradića na vrhovima brežuljaka poput Motovuna, Buzeta ili Boljuna. Svoj položaj zahvaljuju impozantnim megaslojevima pješčenjaka na kojima su izgrađeni. Tako je geološka građa izravno utjecala na društveni razvoj ovoga kraja. Treća boja Istarskog poluotoka je crvena zbog osobitog tla, crvenice, koje najviše na svijetu ima u Hrvatskoj, a upravo su u Istri najdeblji slojevi. Tim geologa predstavlja nam najnovije svjetsko otkrić o tome kako je zapravo crvenica nastala. Posjetit ćemo rudokop u blizini Rovinja u kraju u kojem se stoljećima vadio slavni kirmenjak, od kojeg je sagrađena Venecija i mnogi drugi gradovi i spomenici. U podzemnom kamenolomu upoznat ćemo Istarski žuti, najpoznatiji arhitektonsko-građevni kamen iz Istre. Njime je u 15. stoljeću Juraj Dalmatinac gradio po Italiji. Nezaobilazna će postaja biti i istočni dio poluotoka, područje Labinštine, poznato po kopanju ugljena. Uz obilje rudnoga bogatstava, otkrit ćemo zbog čega boksit s ponosom zovemo hrvatskim nacionalnim mineralom. Prateći geološke tragove na Istarskom poluotoku proći ćemo četirima razdobljima izdizanja Jadranske karbonatne platforme, razdobljima njezinih kopnenih faza kada su ti različiti sedimenti i tla nastajali. I pred kraj, mimohod dinosaura. Imat ćete prigodu upoznati dinosaure, biljojede i mesojede, koji su gacali muljevitim tlom pod vrućim suncem razdoblja krede. Posjetit ćemo i plodno tlo crvenice u okolici Umaga i doznati zašto je ono prvo tlo zaštićeno kao spomenik kulture. Za kraj možemo nazdraviti neraskidivoj povezanosti tla s kulturnom baštinom i tradicijom ovoga kraja čašom autohtonog istarskoga terana ili, tko je za bijelo, uživati u bogatoj aromi malvazije.