en
Croatian
Romano Bolković - 1 na 1: Kristijan Krkač (talk show)
Dr. sc. Kristijan Krkač (r. 1970.) profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) od 2003. godine. Prije dolaska na ZŠEM bio je izvanredni profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1996. - 2017.). Kao gostujući profesor bio je na Science Po Lille (Francuska) i Sveučilištu RISEBA (Latvija). Njegovi istraživački interesi uglavnom su unutar područja poslovne etike, DOP-a i održivosti te filozofija Ludwiga Wittgensteina. Na tim je područjima objavio 12 knjiga te je urednik i suurednik 8 udžbenika, zbornika radova s konferencija, a kao gost urednik uredio je izdanje časopisa Društvene odgovornosti. Autor je i koautor više od 120 izvornih znanstvenih, stručnih i preglednih članaka, poglavlja u knjigama i članaka o enciklopediji. Objavljivao je za De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald i austrijsko društvo Ludwig Wittgenstein. Suradnik je urednika u Journal of Social Responsibility Journal (Emerald) i bio je član uredničkog odbora i recenzent nekoliko međunarodnih časopisa i konferencija (Europa, Azija, Sjeverna Amerika) i urednik rubrika za dvije enciklopedije DOP-a (Springer). Njegove zapažene ideje uključuju pragmatičnu/morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, zadani kriterij laganja i preoblikovani koncept društvene neodgovornosti poduzeća. S profesorom Kristijanom Krkačem razgovaramo o religijskoj naraciji u ruskoj politici, kakav je odnos politike i religije općenito te koliko može imati pogubne posljedice, o obogotvorenju vlasti i njezinoj vlastitoj teologiji, kakav je odnos države i crkve u Rusiji posljednjih 30 - 100 godina, koja je uloga Putina u povezivanju države i crkve, kako se odvija zloporaba religijske naracije u političke i ratne svrhe kao hereza, potom o fabriciranju ruske povijesti kao opravdanju za poricanje ukrajinske nacije i države, o tome što je to maskirovka, skrivanje istine i kreiranje lažne istine, kako Rusi fabriciraju lažne vijesti o Ukrajincima kao opravdanje za invaziju, o migracijskim problemima kao posljedici invazije, o neopravdanoj agresiji na suverenu državu i moralnom idiotizmu, o ratnim zločinima protiv civila, o mogućnosti realnog samouništenja kao temeljnom etičkom problemu te je li Rusiju nužno denacificirati.
More informationAbout show
Dr. sc. Kristijan Krkač (r. 1970.) profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) od 2003. godine. Prije dolaska na ZŠEM bio je izvanredni profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1996. - 2017.). Kao gostujući profesor bio je na Science Po Lille (Francuska) i Sveučilištu RISEBA (Latvija). Njegovi istraživački interesi uglavnom su unutar područja poslovne etike, DOP-a i održivosti te filozofija Ludwiga Wittgensteina. Na tim je područjima objavio 12 knjiga te je urednik i suurednik 8 udžbenika, zbornika radova s konferencija, a kao gost urednik uredio je izdanje časopisa Društvene odgovornosti. Autor je i koautor više od 120 izvornih znanstvenih, stručnih i preglednih članaka, poglavlja u knjigama i članaka o enciklopediji. Objavljivao je za De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald i austrijsko društvo Ludwig Wittgenstein. Suradnik je urednika u Journal of Social Responsibility Journal (Emerald) i bio je član uredničkog odbora i recenzent nekoliko međunarodnih časopisa i konferencija (Europa, Azija, Sjeverna Amerika) i urednik rubrika za dvije enciklopedije DOP-a (Springer).
Njegove zapažene ideje uključuju pragmatičnu/morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, zadani kriterij laganja i preoblikovani koncept društvene neodgovornosti poduzeća.
S profesorom Kristijanom Krkačem razgovaramo o religijskoj naraciji u ruskoj politici, kakav je odnos politike i religije općenito te koliko može imati pogubne posljedice, o obogotvorenju vlasti i njezinoj vlastitoj teologiji, kakav je odnos države i crkve u Rusiji posljednjih 30 - 100 godina, koja je uloga Putina u povezivanju države i crkve, kako se odvija zloporaba religijske naracije u političke i ratne svrhe kao hereza, potom o fabriciranju ruske povijesti kao opravdanju za poricanje ukrajinske nacije i države, o tome što je to maskirovka, skrivanje istine i kreiranje lažne istine, kako Rusi fabriciraju lažne vijesti o Ukrajincima kao opravdanje za invaziju, o migracijskim problemima kao posljedici invazije, o neopravdanoj agresiji na suverenu državu i moralnom idiotizmu, o ratnim zločinima protiv civila, o mogućnosti realnog samouništenja kao temeljnom etičkom problemu te je li Rusiju nužno denacificirati.