Ovo je umjetnost: Empatija

Ovo je umjetnost: Empatija

S01E04 - Ovo je umjetnost: Žudnja (dokumentarna serija)

22.12. 15:27
HRT 3
48 minuta

Žudnja je ono što pokreće naše živote. U ovoj epizodi to ćemo dokazati uz pomoć umjetnosti. Iako je žudnja nešto što nas razlikuje, ona nas istodobno čini i jednakima, jer svi mi bezuvjetno žudimo za nečime. Od svih vrsta žudnje, erotska žudnja neosporna je vladarica. Vidjet ćemo je dočaranu na plaži, s pomoću vrlo realističnoga prikaza Venere i Afrodite, kao i na nekima od najpoznatijih djela Leonarda Da Vincija, Vermeera, Fragonarda, H. Boscha, Gustava Klimta, Courbeta ili Berninija. No ta vrsta žudnje nije isključivo vezana za slikarstvo i kiparstvo. Šećući vrtovima i rokoko sobama dvorca Nymphenburg, vidjet ćemo da senzualnost i erotika mogu biti itekako prisutni u arhitekturi i namještaju. Prekrasna opera, Don Carlos Giuseppea Verdija, povest će nas do još jedne vrste žudnje. One romantične, a s pomoću vrlo živopisne slike Richarda Hamiltona, zakoračit ćemo na područje žudnje za potrošnjom. To je, vjerovali ili ne, vrsta žudnje koja je nadahnula velik broj radova pop arta. Zašto je potrošnja postala jednom od naših najvažnijih žudnji? Stručnjak za marketing pomoći će nam da odgovorimo na ta i druga pitanja. Budući da ne možemo govoriti o pop artu a da ne spomenemo Andyja Warhola, posjetit ćemo jednu osnovnu školu kako bismo zajedno naučili sitotisak, tehniku kojom se taj umjetnik služio kako bi prikazao svoje idole. Da je danas živ, među njima bi zasigurno bila Lady Gaga. Posjetit ćemo jedan od njezinih koncerata kako bismo porazgovarali s njezinim obožavateljima i otkrili što je to toliko posebno kod nje da je čini predmetom takve žudnje.

Dodatne informacije
Snimi
Snimi seriju

Epizode

Season 1
Dostupno za 11 sati
S01E04

Ovo je umjetnost: Žudnja (dokumentarna serija)

22.12. 15:27, HRT 3, 48 minuta

Ovo je umjetnost: Žudnja (dokumentarna serija)

Žudnja je ono što pokreće naše živote. U ovoj epizodi to ćemo dokazati uz pomoć umjetnosti. Iako je žudnja nešto što nas razlikuje, ona nas istodobno čini i jednakima, jer svi mi bezuvjetno žudimo za nečime. Od svih vrsta žudnje, erotska žudnja neosporna je vladarica. Vidjet ćemo je dočaranu na plaži, s pomoću vrlo realističnoga prikaza Venere i Afrodite, kao i na nekima od najpoznatijih djela Leonarda Da Vincija, Vermeera, Fragonarda, H. Boscha, Gustava Klimta, Courbeta ili Berninija. No ta vrsta žudnje nije isključivo vezana za slikarstvo i kiparstvo. Šećući vrtovima i rokoko sobama dvorca Nymphenburg, vidjet ćemo da senzualnost i erotika mogu biti itekako prisutni u arhitekturi i namještaju. Prekrasna opera, Don Carlos Giuseppea Verdija, povest će nas do još jedne vrste žudnje. One romantične, a s pomoću vrlo živopisne slike Richarda Hamiltona, zakoračit ćemo na područje žudnje za potrošnjom. To je, vjerovali ili ne, vrsta žudnje koja je nadahnula velik broj radova pop arta. Zašto je potrošnja postala jednom od naših najvažnijih žudnji? Stručnjak za marketing pomoći će nam da odgovorimo na ta i druga pitanja. Budući da ne možemo govoriti o pop artu a da ne spomenemo Andyja Warhola, posjetit ćemo jednu osnovnu školu kako bismo zajedno naučili sitotisak, tehniku kojom se taj umjetnik služio kako bi prikazao svoje idole. Da je danas živ, među njima bi zasigurno bila Lady Gaga. Posjetit ćemo jedan od njezinih koncerata kako bismo porazgovarali s njezinim obožavateljima i otkrili što je to toliko posebno kod nje da je čini predmetom takve žudnje.

O emisiji

Umjetnost utjelovljuje mnoge emocije, ali prije svega, to je empatija. Ona nam pomaže da osjetimo ono što osjećaju drugi i omogućuje nam da se stavimo na njihovo mjesto. Zajedno s Ramonom Generom kao našim vodičem vidjet ćemo da je empatija često prisutna u svijetu umjetnosti, ona koja je nužna za poistovjećivanje emocija s drugima.
Doznat ćemo kako je empatija postala najvažnije obilježje slika Giotta i Jean François Mulleta, kao i temeljna osobina likova poput Quasimoda, grbavog junaka romana Victora Hugoa. Rubens, Van Dyck i Sofonisba Anguissola još su neki od umjetnika koji su, zahvaljujući toj emociji, otkrili da jednostavan portret može dočarati čak i esenciju jednog kralja.
Empatija u umjetnosti može poslužiti i kao nevidljiva nit kroz vrijeme, povezujući slike El Greca s Picassom, Cézanneom ili Williamom Blakeom.
Fotograf Samuel Aranda, dobitnik nagrade World Press Photo, objasnit će nam da je za fotografiju nužno da u nama pobudi emocije i pridonese rušenju barijera kod osobe koja je promatra. Ta zamisao - o nastojanju da se kod promatrača potakne katarza putem empatije - također je veoma prisutna u verističkoj operi ”Pagliacci”.
Ukratko, naučit ćemo da umjetnost otvara vrata empatiji, pružajući nam priliku da ostavimo snažan dojam, da osjetimo što drugi osjećaju i doživimo što drugi doživljavaju.