hr
Ovo je umjetnost: Empatija
S01E05 - Ovo je umjetnost: Ludilo (dokumentarna serija)
Kao što je rekao jedan od sudionika ove epizode: "Što bi umjetnost bila bez ludosti?" Mnogi umjetnici, od Vincenta Van Gogha do Ernesta Hemingwaya ili Salvadora Dalíja, iskoristili su svoju ludost kako bi stvarali. Štoviše, neki od njih iskoristili su svoju ludost kako bi stvorili velika djela. Krećemo na umjetničko putovanje kroz ludost, koje je započelo u 15. stoljeću s Hieronymusom Boschom, a završava s japanskim umjetnikom Yayoijem Kusamom. Na ovome putovanju kroz najkrhkije putove uma zajahat ćemo valove u hladnim vodama Zarautza u Baskiji, govoriti o kiparici Camille Claudel, zaronit ćemo u Rajnu kako bismo objasnili zašto je stvarnost toliko boljela Roberta Schumanna, i čuti prekrasne stihove Leopolda Maríje Panera, pjesnika koji je odlučio dobrovoljno otići u psihijatrijsku ustanovu i koji je unatoč tomu napisao prekrasne pjesme o svojemu mentalnom stanju. U međuvremenu, čut ćemo i izjave osoba koje su u nekom trenutku bile ili su i dalje zarobljene u mreži otuđenosti.
Dodatne informacijeEpizode
Season 1
Ovo je umjetnost: Taština (dokumentarna serija)
Ovo je umjetnost: Taština (dokumentarna serija)
Taština je dio ljudske prirode, ali i neodvojiva od umjetničkog duha. U današnjoj epizodi pozabavit ćemo se različitim oblicima ljudske i umjetničke taštine. Razgovarat ćemo o tome s dr. Manuelom Antónom, likovnim kritičarom u Muzeju Prado, uzevši za primjer neke od portreta monarha koji su svojim pozama nastojali postići različite ciljeve. Razgovarat ćemo i sa Saraiom López, španjolskom prvakinjom bodi-bildinga, sportske discipline koja evocira veličanstvene skulpture koje su kroz cijelu povijest predstavljale one najtaštije. Usto, posjetit ćemo Versailles, palaču koju je sagradio Luj XIV, kako bismo se uvjerili da je riječ o jednome od najočitijih primjera taštine u povijesti čovječanstva. Razgledat ćemo i arhitekturu modernističke Barcelone, koja se odlikuje taštinom. Razgovarat ćemo s kiparom Jaumeom Plensom i oduševit će nas topli glas sopranistice Desireé Rancatore. Sve to ima za cilj kako bismo razmislili o tome čini li nas umjetnost, pri susretu za smrću, doista besmrtnima.
O emisiji
Umjetnost utjelovljuje mnoge emocije, ali prije svega, to je empatija. Ona nam pomaže da osjetimo ono što osjećaju drugi i omogućuje nam da se stavimo na njihovo mjesto. Zajedno s Ramonom Generom kao našim vodičem vidjet ćemo da je empatija često prisutna u svijetu umjetnosti, ona koja je nužna za poistovjećivanje emocija s drugima.
Doznat ćemo kako je empatija postala najvažnije obilježje slika Giotta i Jean François Mulleta, kao i temeljna osobina likova poput Quasimoda, grbavog junaka romana Victora Hugoa. Rubens, Van Dyck i Sofonisba Anguissola još su neki od umjetnika koji su, zahvaljujući toj emociji, otkrili da jednostavan portret može dočarati čak i esenciju jednog kralja.
Empatija u umjetnosti može poslužiti i kao nevidljiva nit kroz vrijeme, povezujući slike El Greca s Picassom, Cézanneom ili Williamom Blakeom.
Fotograf Samuel Aranda, dobitnik nagrade World Press Photo, objasnit će nam da je za fotografiju nužno da u nama pobudi emocije i pridonese rušenju barijera kod osobe koja je promatra. Ta zamisao - o nastojanju da se kod promatrača potakne katarza putem empatije - također je veoma prisutna u verističkoj operi ”Pagliacci”.
Ukratko, naučit ćemo da umjetnost otvara vrata empatiji, pružajući nam priliku da ostavimo snažan dojam, da osjetimo što drugi osjećaju i doživimo što drugi doživljavaju.