hr
Ovo je umjetnost: Empatija
S01E02 - dokumentarna serija
Ekstaza je uzvišeno stanje koje svaki umjetnik, vjernik ili laik, nastoji postići. Naši slavni preci već su je tražili u stimulativnim supstancijama, kao najbržem sredstvu za uzdizanje u nove visine. Činili su to uz pomoć grčkoga boga Dioniza i njegova rimskog ekvivalenta Bakha. Bili su to bogovi ludila i vina, koji su izazivali ritualno ludilo i ekstazu. U našoj potrazi za onim u umjetnosti što može izazvati najveći zanos, posjetit ćemo zadivljujuća mjesta poput crkve Marijina Uznesenja na otoku Torcello, u kojoj dominira zlatna boja, koja predstavlja boju Boga. Valja spomenuti i kapelicu Svete Cecilije na planini Montserrat, gdje ćemo razgovarati sa Seanom Scullyjem, američkim slikarom irskoga podrijetla, koji vjeruje da nas svaka boja može navesti da zaplačemo od emocija. U Rimu ćemo razmotriti djelo Berninija, koji je s mramornim teksturama postigao nešto što nikome prije nije pošlo za rukom. S pomoću glazbe, doživjet ćemo ekstazu slušajući Goldberg varijacije koje izvode virtuozna braća Jussen, kao i silovitu verziju Skrjabinove Poeme ekstaze, u izvedbi Valles Symphony Orchestra.
Dodatne informacijeEpizode
Season 1dokumentarna serija
Ekstaza je uzvišeno stanje koje svaki umjetnik, vjernik ili laik, nastoji postići. Naši slavni preci već su je tražili u stimulativnim supstancijama, kao najbržem sredstvu za uzdizanje u nove visine. Činili su to uz pomoć grčkoga boga Dioniza i njegova rimskog ekvivalenta Bakha. Bili su to bogovi ludila i vina, koji su izazivali ritualno ludilo i ekstazu. U našoj potrazi za onim u umjetnosti što može izazvati najveći zanos, posjetit ćemo zadivljujuća mjesta poput crkve Marijina Uznesenja na otoku Torcello, u kojoj dominira zlatna boja, koja predstavlja boju Boga. Valja spomenuti i kapelicu Svete Cecilije na planini Montserrat, gdje ćemo razgovarati sa Seanom Scullyjem, američkim slikarom irskoga podrijetla, koji vjeruje da nas svaka boja može navesti da zaplačemo od emocija. U Rimu ćemo razmotriti djelo Berninija, koji je s mramornim teksturama postigao nešto što nikome prije nije pošlo za rukom. S pomoću glazbe, doživjet ćemo ekstazu slušajući Goldberg varijacije koje izvode virtuozna braća Jussen, kao i silovitu verziju Skrjabinove Poeme ekstaze, u izvedbi Valles Symphony Orchestra.
Ovo je umjetnost: Junaštvo (dokumentarna serija)
Ovo je umjetnost: Junaštvo (dokumentarna serija)
Današnjom epizodom odajemo počast hrabrima. Poput čarobnih Valkira iz nordijske mitologije obići ćemo svijet kako bismo pronašli osobe ili likove koji su postali naši uzori i nadahnuće. Prvi na našem popisu junak je klasične ere, iz knjige koja govori o Trojanskome ratu. Susrest ćemo se s njime dok se bori u boksačkome ringu i, uz pomoć keramike i skulptura iz Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni, otkriti mnogo toga o njemu što nismo znali. Kako bismo se susreli s našim drugim junakom, morat ćemo odletjeti u Nigdjezemsku, a prelijepa Simfonija Eroica dovest će nas do trećeg: glazbenika koji je utvrdio vlastite umjetničke kriterije, postavši prvim velikim kreativnim genijem. Umjetnici poput Dominiquea Ingresa, Rubensa, Rossettija ili Lenepveua suočit će se s našim četvrtim junakom, seljankom koja je postala najhrabrijom srednjovjekovnom francuskom heroinom. Usto, u djelima Andree del Castagna, Guida Renija, Paula Rubensa, Caravaggija i samog Michelangela, otkrit ćemo i petog junaka: najslavnijeg i najhrabrijeg borca judeo-kršćanske tradicije, koji se koristio praćkom. Sljedeća dva junaka na našem popisu nisu dopustila da ih pobijedi starenje i nastavili su stvarati sve do kraja života. A osmi junak gospodin je tužna lica, koji se zaljubio u umjetnike poput Dalíja, Daumiera ili Picassa, jer, iako su ga svi smatrali ludim, nikada se nije prestao boriti za svoje ideale. Naše putovanje završava s junakom koji umjetnosti daje smisao, najvažnijim od svih junaka.
O emisiji
Umjetnost utjelovljuje mnoge emocije, ali prije svega, to je empatija. Ona nam pomaže da osjetimo ono što osjećaju drugi i omogućuje nam da se stavimo na njihovo mjesto. Zajedno s Ramonom Generom kao našim vodičem vidjet ćemo da je empatija često prisutna u svijetu umjetnosti, ona koja je nužna za poistovjećivanje emocija s drugima.
Doznat ćemo kako je empatija postala najvažnije obilježje slika Giotta i Jean François Mulleta, kao i temeljna osobina likova poput Quasimoda, grbavog junaka romana Victora Hugoa. Rubens, Van Dyck i Sofonisba Anguissola još su neki od umjetnika koji su, zahvaljujući toj emociji, otkrili da jednostavan portret može dočarati čak i esenciju jednog kralja.
Empatija u umjetnosti može poslužiti i kao nevidljiva nit kroz vrijeme, povezujući slike El Greca s Picassom, Cézanneom ili Williamom Blakeom.
Fotograf Samuel Aranda, dobitnik nagrade World Press Photo, objasnit će nam da je za fotografiju nužno da u nama pobudi emocije i pridonese rušenju barijera kod osobe koja je promatra. Ta zamisao - o nastojanju da se kod promatrača potakne katarza putem empatije - također je veoma prisutna u verističkoj operi ”Pagliacci”.
Ukratko, naučit ćemo da umjetnost otvara vrata empatiji, pružajući nam priliku da ostavimo snažan dojam, da osjetimo što drugi osjećaju i doživimo što drugi doživljavaju.