hr
B. Papandopulo: Hrvatska misa - Solisti i Zbor HRT-a pod ravnanjem Tomislava Fačinija, Lauba 15.10.2024.
Zbor HRT-a u Laubi je 15. listopada 2024. otvorio novu sezonu ciklusa Sfumato izvedbom velebne Hrvatske mise Borisa Papandopula. Bila je to potvrda višegodišnjeg uspjeha kontinuiteta izvedbi ovog antologijskog ostvarenja hrvatske zborske literature pod vodstvom maestra Tomislava Fačinija. Kao solisti nastupili su: sopranistica Marija Kuhar Šoša, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Roko Radovan i bariton Robert Kolar. Hrvatska misa je praizvedena 1942. u Hrvatskom glazbenom zavodu uz 80. obljetnicu Hrvatskog pjevačkog društva Kolo, kojemu je i posvećena. Uspjeh je bio izniman, izvještavalo se o ”snažnom i potresnom djelu” koje čini ”potpunu cjelinu punu snažnih dramatskih akcenata i lirizma”. Iste je godine Državni zavod za narodnu prosvjetu Misu ocijenio ”najboljim djelom oratorijskog značaja” te nagradio Papandopula. Iako nastala u ozračju tada dominantnog nacionalnog glazbenog stila, Hrvatska misa ne upućuje na doslovnu povezanost s tradicijom, nego prije svega na nadahnuće njome. Odabirom vokalnog sastava, četiriju solista i mješovitog zbora bez instrumentalne pratnje, skladatelj je želio istaknuti da je hrvatska zborna glazba pretežnim dijelom pjevanje a cappella.
Dodatne informacijeO emisiji
Zbor HRT-a u Laubi je 15. listopada 2024. otvorio novu sezonu ciklusa Sfumato izvedbom velebne Hrvatske mise Borisa Papandopula. Bila je to potvrda višegodišnjeg uspjeha kontinuiteta izvedbi ovog antologijskog ostvarenja hrvatske zborske literature pod vodstvom maestra Tomislava Fačinija. Kao solisti nastupili su: sopranistica Marija Kuhar Šoša, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Roko Radovan i bariton Robert Kolar. Hrvatska misa je praizvedena 1942. u Hrvatskom glazbenom zavodu uz 80. obljetnicu Hrvatskog pjevačkog društva Kolo, kojemu je i posvećena. Uspjeh je bio izniman, izvještavalo se o ”snažnom i potresnom djelu” koje čini ”potpunu cjelinu punu snažnih dramatskih akcenata i lirizma”. Iste je godine Državni zavod za narodnu prosvjetu Misu ocijenio ”najboljim djelom oratorijskog značaja” te nagradio Papandopula. Iako nastala u ozračju tada dominantnog nacionalnog glazbenog stila, Hrvatska misa ne upućuje na doslovnu povezanost s tradicijom, nego prije svega na nadahnuće njome. Odabirom vokalnog sastava, četiriju solista i mješovitog zbora bez instrumentalne pratnje, skladatelj je želio istaknuti da je hrvatska zborna glazba pretežnim dijelom pjevanje a cappella.