hr
Svijet jazza: Avishai Cohen 1970
Stil i glazba izraelskog basista, skladatelja i pjevača Avishaia Cohena od samoga su početka pokazivali odakle dolazi. Utjecaji tradicionalne glazbe Izraela, Bliskog istoka, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, ali i kojekakvih elektroničkih eksperimenata, čine njegovu glazbu zanimljivom i nepredvidivom. Kritika i publika brzo su ga prepoznali kao jednu od novih perjanica modernog, ambicioznog, tvrdog jazza, no to nije bio njegov cilj. Cohena glazba zanima u širem smislu. Osim što u svojim sastavima s kojima je snimio šesnaest albuma često voli okupljati glazbenike s različitih strana svijeta, ali i simfonijske sastave, čime kao da želi različitim kulturama i izričajima omogućiti da što lakše pronađu zajednički jezik, njega ne zanima samo jazz. Svojim je posljednjim, sve samo ne jazz albumom pod nazivom ”1970.”, inače godinom njegova rođenja, želio pokazati da svojim glazbenim interesima ne želi postaviti granice, da se svojih korijena ne stidi, ali i da voli i poštuje i pop glazbu kao i Bacha ili Charlieja Parkera, zatim da su na njega ostavili jednako važan utjecaj i tradicionalne židovske pjesme koje pjeva na ladino jeziku, baš kao i stari američki gospel. Doista, jedino tako možemo shvatiti kako mu je palo na pamet da u slučaju glasovitog tradicionalnog gospel standarda Motherless Child napravi briljantnu funky obradu. Na koncertu u Puli ove jeseni, na Backstage festivalu, pokazao je da voli svirati, nastupati, zabavljati publiku, da voli dobar razglas, light show i scenske efekte, ali i da oko sebe uvijek ima vrhunske muzičare. Pokazao je da uživa u glazbi koju svira i publika je to prepoznala. Suradnici i novinari: Davor Hrvoj, Saša Drach Facebook/SvijetJazza
Dodatne informacijeO emisiji
Stil i glazba izraelskog basista, skladatelja i pjevača Avishaia Cohena od samoga su početka pokazivali odakle dolazi. Utjecaji tradicionalne glazbe Izraela, Bliskog istoka, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, ali i kojekakvih elektroničkih eksperimenata, čine njegovu glazbu zanimljivom i nepredvidivom. Kritika i publika brzo su ga prepoznali kao jednu od novih perjanica modernog, ambicioznog, tvrdog jazza, no to nije bio njegov cilj. Cohena glazba zanima u širem smislu. Osim što u svojim sastavima s kojima je snimio šesnaest albuma često voli okupljati glazbenike s različitih strana svijeta, ali i simfonijske sastave, čime kao da želi različitim kulturama i izričajima omogućiti da što lakše pronađu zajednički jezik, njega ne zanima samo jazz.
Svojim je posljednjim, sve samo ne jazz albumom pod nazivom ”1970.”, inače godinom njegova rođenja, želio pokazati da svojim glazbenim interesima ne želi postaviti granice, da se svojih korijena ne stidi, ali i da voli i poštuje i pop glazbu kao i Bacha ili Charlieja Parkera, zatim da su na njega ostavili jednako važan utjecaj i tradicionalne židovske pjesme koje pjeva na ladino jeziku, baš kao i stari američki gospel. Doista, jedino tako možemo shvatiti kako mu je palo na pamet da u slučaju glasovitog tradicionalnog gospel standarda Motherless Child napravi briljantnu funky obradu.
Na koncertu u Puli ove jeseni, na Backstage festivalu, pokazao je da voli svirati, nastupati, zabavljati publiku, da voli dobar razglas, light show i scenske efekte, ali i da oko sebe uvijek ima vrhunske muzičare. Pokazao je da uživa u glazbi koju svira i publika je to prepoznala.
Suradnici i novinari: Davor Hrvoj, Saša Drach
Facebook/SvijetJazza