hr
Betonski spavači - Treći put: Mogućnost zajednice III (dokumentarna serija)
S02E01 - Betonski spavači
Dokumentarna serija gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i regiji bivše Jugoslavije. Druga sezona, pod nazivom Nedovršene modernizacije, istražuje vrhunsku arhitekturu modernizma koja je u svojevrsnom procjepu između nekadašnjih velikih ambicija i današnjih skučenih mogućnosti. Susrećemo se s modernističkom arhitekturom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a, iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društvene nemoći. Zagrebački velesajam bio je važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro - s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem - danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.
Dodatne informacijeEpizode
Season 2
Betonski spavači
Betonski spavači
Dokumentarna serija gradi priču oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i regiji bivše Jugoslavije. Druga sezona, pod nazivom Nedovršene modernizacije, istražuje vrhunsku arhitekturu modernizma koja je u svojevrsnom procjepu između nekadašnjih velikih ambicija i današnjih skučenih mogućnosti. Susrećemo se s modernističkom arhitekturom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a, iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društvene nemoći. Zagrebački velesajam bio je važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro - s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem - danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.
O emisiji
Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija i Hrvatska kao jedna od njezinih republika grade novo društvo između Istoka i Zapada. Eksperiment je to obilježen mnogim proturječnostima koje se odražavaju i u arhitekturi - važnom dijelu tog velikog društvenog projekta.Na neobičnom putu od Zagreba do Beograda preko Zenice i Sarajeva do malog belgijskog grada Wevelgema kroz četiri epizode istražit ćemo arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva. Posjetit ćemo kuće, spomenike i gradove koji su te ideje utjelovili. Ispitat ćemo sudbinu arhitekture najvišeg simboličkog značenja koja je radikalnim povijesnim rezom izgubila prvotni smisao, ali ne kulturnu i prostornu važnost.Možemo li razdvojiti izvorno ideološko značenje od arhitektonske vrijednosti i skinuti stigmu ideoloških neprijatelja s nekih od najvrjednijih primjera naše arhitektonske baštine?Možemo li kritički sagledati ostvarenja jedne generacije i tako uspostaviti kontinuitet naše urbane i kulturne povijesti?Federativnost je bila ključna odrednica Jugoslavije, a ideja zajedništva u različitosti materijalizirala se i kroz arhitekturu. Posjetili smo zgradu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu koja, zamrznuta u vremenu, svjedoči o nestalom društvenom uređenju koje danas djeluje sve zagonetnije. Odlazimo i u grad koji je nekada bio simbol jugoslavenskog zajedništva - Sarajevo. Napuštena borilišta Olimpijskih igara održanih 1984. predstavljala su vrhunac sloge u očima svijeta da bi samo nekoliko godina kasnije postala simbolom krvavog raspada. U Belgiji, središtu zajednice europskih država, pronašli smo jedno od najvažnijih djela naše arhitektonske povijesti. Remek-djelo Vjenceslava Richtera, paviljon projektiran za međunarodnu izložbu Expo 58, preživio je na najneočekivaniji način.