en
Sve što znamo o tebi
Svake se minute pošalje više od 200 milijuna e-poruka, na Amazonu se obavi 7.000 kupnji te 4 milijuna Google pretraživanja, a sve to ostavlja digitalni otisak. Dodamo li tome trag koji ostavljaju mobiteli, kreditne kartice, sigurnosne kamere i rastući "internet stvari" (IoT), proizlazi da sada računala mogu izvoditi i donositi zaključke na temelju nevjerojatnog mnoštva detalja iz našeg života. No, kako sve veći broj odluka donose algoritmi, jesmo li u opasnosti da upadnemo u "tehnokraciju"? Uz pažljivu uporabu, gotovo i nema mjesta sumnji da "big data" može spasiti živote. Ta analitika pomaže u predviđanju obrazaca ponašanja, a to, upareno s osobnim podacima, može personalizirati liječenje i medicinu. U bolnici u Sabadellu računalni program skenira rendgenske zrake kako bi identificirao one koji će najvjerojatnije pokazati rak pluća. Zatim sve pregledava liječnik. No, kako je pokazalo iskustvo s aplikacijom Covid Tracker, upotreba umjetne inteligencije i dalje je ograničena i opasno je ako se na nju pretjerano oslanjamo. Tvrtke poput Amazona, Facebooka i Googlea zarađuju prodajom korisničkih profila oglašivačima. Ali to može određene ljude izložiti riziku, posebno u zemljama u kojima neke seksualne, vjerske ili političke sklonosti znače stroge kazne. Više od 500.000 članova Facebooka u Saudijskoj Arabiji označeno je kao "zainteresirani za homoseksualne teme" i oglašivači ih mogu posebno ciljati. Na prizemnijoj razini, ljudi su svake sekunde pogrešno profilirani te im temeljem toga može biti uskraćen kredit ili neke druge mogućnosti. A sve zbog lažnih profila. Dakle, što je moguće učiniti kako bi se umanjio rizik, a ujedno povećala dobrobit "big data" tehnologije? Španjolski dokumentarni film istražuje upravo to.
More informationAbout show
Svake se minute pošalje više od 200 milijuna e-poruka, na Amazonu se obavi 7.000 kupnji te 4 milijuna Google pretraživanja, a sve to ostavlja digitalni otisak. Dodamo li tome trag koji ostavljaju mobiteli, kreditne kartice, sigurnosne kamere i rastući "internet stvari" (IoT), proizlazi da sada računala mogu izvoditi i donositi zaključke na temelju nevjerojatnog mnoštva detalja iz našeg života. No, kako sve veći broj odluka donose algoritmi, jesmo li u opasnosti da upadnemo u "tehnokraciju"?
Uz pažljivu uporabu, gotovo i nema mjesta sumnji da "big data" može spasiti živote. Ta analitika pomaže u predviđanju obrazaca ponašanja, a to, upareno s osobnim podacima, može personalizirati liječenje i medicinu. U bolnici u Sabadellu računalni program skenira rendgenske zrake kako bi identificirao one koji će najvjerojatnije pokazati rak pluća. Zatim sve pregledava liječnik. No, kako je pokazalo iskustvo s aplikacijom Covid Tracker, upotreba umjetne inteligencije i dalje je ograničena i opasno je ako se na nju pretjerano oslanjamo.
Tvrtke poput Amazona, Facebooka i Googlea zarađuju prodajom korisničkih profila oglašivačima. Ali to može određene ljude izložiti riziku, posebno u zemljama u kojima neke seksualne, vjerske ili političke sklonosti znače stroge kazne. Više od 500.000 članova Facebooka u Saudijskoj Arabiji označeno je kao "zainteresirani za homoseksualne teme" i oglašivači ih mogu posebno ciljati. Na prizemnijoj razini, ljudi su svake sekunde pogrešno profilirani te im temeljem toga može biti uskraćen kredit ili neke druge mogućnosti. A sve zbog lažnih profila.
Dakle, što je moguće učiniti kako bi se umanjio rizik, a ujedno povećala dobrobit "big data" tehnologije? Španjolski dokumentarni film istražuje upravo to.