hr
Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Alexeia Ogrintchouka - KD V. Lisinski, 22.02.2024.
U Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a 22. veljače 2024. gostovao je Alexei Ogrintchouk, jedan od najistaknutijih oboista današnjice. Glazbenik zadivljujuće tehnike koji svoje koncertantne aktivnosti uspješno spaja s dirigentskim angažmanima djeluje kao prvi oboist Kraljevskog orkestra Concertgebouwa iz Amsterdama. Koncertira diljem svijeta surađujući s vodećim dirigentima i orkestrima, a i sam je kao dirigent predvodio orkestre kao što su Filharmonije Monte Carla i Bruxellesa, Orchestre National des Pays de la Loire, Komorni orkestar Concertgebouwa, Orkestar Marijinskog kazališta, Simfonijski orkestar Sankt Peterburga, Kremerata Baltica i dr. U ulozi dirigenta predstavio se i u Zagrebu u programu u čijem je središtu Sinfonia concertante u B-duru za obou, fagot, violinu i violončelo Josepha Haydna u kojoj su se kao solisti pridružili majstori Simfonijskog orkestra HRT-a: prva oboistica Marta Meštrović, koncertna majstorica Mirjam Pustički Kunjko, prvi violončelist Branimir Pustički i redoviti suradnik na mjestu prvoga fagota Žarko Perišić. Na libreto Salvatorea Vigana osmišljen kao alegorija o grčkom mitu o Prometeju nastao je balet Prometejeva stvorenja. To je jedini balet za koji je glazbu skladao Ludwig van Beethoven, a sastoji se od uvertire, 16 točaka i finala. Gotovo simfonijski stavak u smislu orkestracije, stila i strukture, uvertira se često izvodila samostalno i za Beethovenova života. Robert Schumann svoje je divljenje oblasti Porajnja pretočio u svoju, po kronologiji izdavanja, Treću simfoniju u Es-duru, no po kronologiji nastanka posljednju. Peterostavačna simfonija, tzv. Rajnska, monumentalno je djelo s kojim se završila koncertna večer.
Dodatne informacijeO emisiji
U Majstorskom ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a 22. veljače 2024. gostovao je Alexei Ogrintchouk, jedan od najistaknutijih oboista današnjice.
Glazbenik zadivljujuće tehnike koji svoje koncertantne aktivnosti uspješno spaja s dirigentskim angažmanima djeluje kao prvi oboist Kraljevskog orkestra Concertgebouwa iz Amsterdama. Koncertira diljem svijeta surađujući s vodećim dirigentima i orkestrima, a i sam je kao dirigent predvodio orkestre kao što su Filharmonije Monte Carla i Bruxellesa, Orchestre National des Pays de la Loire, Komorni orkestar Concertgebouwa, Orkestar Marijinskog kazališta, Simfonijski orkestar Sankt Peterburga, Kremerata Baltica i dr.
U ulozi dirigenta predstavio se i u Zagrebu u programu u čijem je središtu Sinfonia concertante u B-duru za obou, fagot, violinu i violončelo Josepha Haydna u kojoj su se kao solisti pridružili majstori Simfonijskog orkestra HRT-a: prva oboistica Marta Meštrović, koncertna majstorica Mirjam Pustički Kunjko, prvi violončelist Branimir Pustički i redoviti suradnik na mjestu prvoga fagota Žarko Perišić.
Na libreto Salvatorea Vigana osmišljen kao alegorija o grčkom mitu o Prometeju nastao je balet Prometejeva stvorenja. To je jedini balet za koji je glazbu skladao Ludwig van Beethoven, a sastoji se od uvertire, 16 točaka i finala. Gotovo simfonijski stavak u smislu orkestracije, stila i strukture, uvertira se često izvodila samostalno i za Beethovenova života.
Robert Schumann svoje je divljenje oblasti Porajnja pretočio u svoju, po kronologiji izdavanja, Treću simfoniju u Es-duru, no po kronologiji nastanka posljednju. Peterostavačna simfonija, tzv. Rajnska, monumentalno je djelo s kojim se završila koncertna večer.