Razgovor sa stijenama (Veliko putovanje - Velebit)

Razgovor sa stijenama (Veliko putovanje - Velebit)

14.11. 23:20
HRT 1
60 minuta

Velebit, naša najduža planina, duga 145 kilometara, svojom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. No, njena je geološka priča također zapanjujuća, laicima ponekad zbunjujuća, a znanstvenicima, geolozima koji je proučavaju i danas otvara brojna nova pitanja i potrebu za novim istraživanjima. U ovoj priči istražujemo kako su se stijene, koje najvećim dijelom grade Velebit, nastale u plitkome moru na rubu ekvatorijalnoga pojasa prakontinenta Pangeje, našle gotovo pet tisuća kilometara sjevernoistočnije. Krećemo na veliko putovanje koje je trajalo 300 milijuna godina. Počinjemo na Zavižanu, pa preko sjevernih obronaka Velebita u planinskom naselju Krasno posjećujemo sjedište Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U Centru za posjetitelje Krasno, u stručnom i atraktivnom postavu, najviše nas zanima geološka prošlost planine, animirani film zorno opisuje stvaranje Velebita od morskih plićaka do danas. To je odlična početna točka za obilazak. Krasno je od davnina poznato po hodočasničkim posjetima marijanskom svetištu. To nam je dobra početna točka da krenemo na hodočašće dalekom geološkom prošlošću. I odjednom smo u razdoblju karbona, u morima žive brojni oblici foraminifera, koralji, amoniti, trilobiti. Uz pomoć paleontologinja i mi nalazimo fosile tih organizama starih više od 300 milijuna godina. S ličke strane Velebita prebacujemo se u srednji dio Parka prirode Velebit, sada smo u razdoblju perma, prevladavaju goleme papratnjače, preslice, u moru žive brojni organizmi. Otkrivamo fosile morskih organizama koji su obitavali u plitkom moru, uz rub afričkoga kontinenta prije 250 milijuna godina. Putujući geološkim razdobljima, na polovici između ličke i morske strane Velebita, stižemo na granicu trijasa i jure. Stijene su bogate mikrofosilima, ali i fosilima vidljivih i golim okom. Prateći geološku prošlost, vraćamo se i u povijest istraživanja Velebita, u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada svoja istraživanja započinje zaslužni znanstvenik Hrvatskog geološkog instituta dr.sc. Ivo Velić. U razgovoru s njim i njegovom suprugom, prof. emeritom Josipom Velić, saznajemo mnogo o prošlosti istraživanja planine kao i o tome kako je upravo Ivo Velić nadjenuo međunarodno prihvaćeno ime znamenitim Velebitskim brečama. Ove vapnenačke breče, čiji se postanak pretpostavlja prije oko 34 milijuna godina, mnogi smatraju najzanimljivijom i najzagonetnijom jedinicom na Velebitu. Na geološkom hodočašću svjedočimo snažnoj tektonici koja je razlamala vapnence i izdizala stijene iz mora. Ovo je putovanje iznimno jer u sebi sabire ljepotu prirode koja nas cijelo vrijeme okružuje, a istovremeno pruža potpuno novi uvid u planinu. Nama, laicima, znanstvenici su odškrinuli vrata prema nevjerojatnim znanstvenim spoznajama i omogućili da i mi, u manje od sat vremena, pratimo grandiozno putovanje dugo 300 milijuna godina.

Dodatne informacije

O emisiji

Velebit, naša najduža planina, duga 145 kilometara, svojom ljepotom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. No, njena je geološka priča također zapanjujuća, laicima ponekad zbunjujuća, a znanstvenicima, geolozima koji je proučavaju i danas otvara brojna nova pitanja i potrebu za novim istraživanjima. U ovoj priči istražujemo kako su se stijene, koje najvećim dijelom grade Velebit, nastale u plitkome moru na rubu ekvatorijalnoga pojasa prakontinenta Pangeje, našle gotovo pet tisuća kilometara sjevernoistočnije. Krećemo na veliko putovanje koje je trajalo 300 milijuna godina. Počinjemo na Zavižanu, pa preko sjevernih obronaka Velebita u planinskom naselju Krasno posjećujemo sjedište Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U Centru za posjetitelje Krasno, u stručnom i atraktivnom postavu, najviše nas zanima geološka prošlost planine, animirani film zorno opisuje stvaranje Velebita od morskih plićaka do danas. To je odlična početna točka za obilazak. Krasno je od davnina poznato po hodočasničkim posjetima marijanskom svetištu. To nam je dobra početna točka da krenemo na hodočašće dalekom geološkom prošlošću. I odjednom smo u razdoblju karbona, u morima žive brojni oblici foraminifera, koralji, amoniti, trilobiti. Uz pomoć paleontologinja i mi nalazimo fosile tih organizama starih više od 300 milijuna godina. S ličke strane Velebita prebacujemo se u srednji dio Parka prirode Velebit, sada smo u razdoblju perma, prevladavaju goleme papratnjače, preslice, u moru žive brojni organizmi. Otkrivamo fosile morskih organizama koji su obitavali u plitkom moru, uz rub afričkoga kontinenta prije 250 milijuna godina. Putujući geološkim razdobljima, na polovici između ličke i morske strane Velebita, stižemo na granicu trijasa i jure. Stijene su bogate mikrofosilima, ali i fosilima vidljivih i golim okom. Prateći geološku prošlost, vraćamo se i u povijest istraživanja Velebita, u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada svoja istraživanja započinje zaslužni znanstvenik Hrvatskog geološkog instituta dr.sc. Ivo Velić. U razgovoru s njim i njegovom suprugom, prof. emeritom Josipom Velić, saznajemo mnogo o prošlosti istraživanja planine kao i o tome kako je upravo Ivo Velić nadjenuo međunarodno prihvaćeno ime znamenitim Velebitskim brečama. Ove vapnenačke breče, čiji se postanak pretpostavlja prije oko 34 milijuna godina, mnogi smatraju najzanimljivijom i najzagonetnijom jedinicom na Velebitu. Na geološkom hodočašću svjedočimo snažnoj tektonici koja je razlamala vapnence i izdizala stijene iz mora. Ovo je putovanje iznimno jer u sebi sabire ljepotu prirode koja nas cijelo vrijeme okružuje, a istovremeno pruža potpuno novi uvid u planinu. Nama, laicima, znanstvenici su odškrinuli vrata prema nevjerojatnim znanstvenim spoznajama i omogućili da i mi, u manje od sat vremena, pratimo grandiozno putovanje dugo 300 milijuna godina.