hr
Posljednji i prvi ljudi
Dvije milijarde godina ispred nas buduća ljudska vrsta nađe se na rubu izumiranja. Gotovo sve što je preostalo na svijetu samotni su i nadrealni spomenici koji prenose svoju poruku u divljinu. Nema ljudi u POSLJEDNJIM I PRVIM LJUDIMA, ali film uključuje troje veoma posebnih protagonista: betonska svjedočanstva jugoslavenskog brutalizma, glas Tilde Swinton te glazbu islandskog skladatelja Johanna Johannssona koji je skladao glazbu za filmove „Sicario“ i „Dolazak“ i koji je preminuo 2018. Johannsson je napravio nekoliko kratkih filmova i često je koristio vizualne elemente dok je izvodio svoju glazbu. Ideja za prvi dugometražni film došla mu je 2010. kada je vidio slike divovskih spomenika iz Titove ere nizozemskog fotografa Jana Kempenaersa. Johannsson, strastveni čitatelj znanstvene fantastike, popratio je svoju 16mm crno-bijelu snimku isječcima istoimenog vizionarskog romana iz 1930., britanskog pisca i filozofa Olafa Stapledona, koje u eteričnom tonu čita Tilda Swinton.
Dodatne informacijeO emisiji
Dvije milijarde godina ispred nas buduća ljudska vrsta nađe se na rubu izumiranja. Gotovo sve što je preostalo na svijetu samotni su i nadrealni spomenici koji prenose svoju poruku u divljinu.
Nema ljudi u POSLJEDNJIM I PRVIM LJUDIMA, ali film uključuje troje veoma posebnih protagonista: betonska svjedočanstva jugoslavenskog brutalizma, glas Tilde Swinton te glazbu islandskog skladatelja Johanna Johannssona koji je skladao glazbu za filmove „Sicario“ i „Dolazak“ i koji je preminuo 2018. Johannsson je napravio nekoliko kratkih filmova i često je koristio vizualne elemente dok je izvodio svoju glazbu. Ideja za prvi dugometražni film došla mu je 2010. kada je vidio slike divovskih spomenika iz Titove ere nizozemskog fotografa Jana Kempenaersa. Johannsson, strastveni čitatelj znanstvene fantastike, popratio je svoju 16mm crno-bijelu snimku isječcima istoimenog vizionarskog romana iz 1930., britanskog pisca i filozofa Olafa Stapledona, koje u eteričnom tonu čita Tilda Swinton.