hr
Zaleđeni planet: Zaleđeno kopno
S01E06 - Frozen Planet II
Naš zamrznuti planet se mijenja. U ovoj posljednjoj epizodi upoznajemo znanstvenike i ljude koji su život posvetili traženju odgovora na pitanje što te promjene znače, ne samo za životinje i ljude koji ondje žive, nego i za svijet u cjelini. Naše putovanje počinje na Arktiku, gdje se svakog ljeta goleme količine leda odlamaju s rubova grenlandskih ledenjaka koji se tope. Navrh same ledene kape glaciolog Alun Hubbard silazi u mulin kako bi pokušao razumjeti mehanizme koji pokreću taj povijesni nestanak leda. Drugdje na Arktiku ne nestaje samo kopneni led. U zaljevu Svetog Lovrijenca u Kanadi biolozi nastoje otkriti kako će nestanak morskog leda utjecati na život mladunaca grenlandskog tuljana. U arktičkoj Rusiji zbog gubitka ljetnog morskog leda sve više polarnih medvjeda dolazi na Wrangelov otok. Ondje lokalni čuvar i znanstvenici prkose gladnim medvjedima kako bi procijenili njihove izglede za budući opstanak. Povlačenje morskog leda ne utječe samo na divlje životinje nego i na ljude. U zabačenoj zajednici Qaanaaq na Grenlandu lokalnim inuitskim lovcima led je postao preopasan za kretanje po njemu i za lov, što ugrožava njihov tradicionalni način života. Promjene koje se zbivaju na Arktiku mogle bi imati dalekosežniji utjecaj u daljim krajevima. U otvorenoj tundri Aljaske mjehurići u jezerima upućuju na prisutnost plinova koji se oslobađaju iz nekoć smrznutog tla, uključujući i jak staklenički plin metan. Puni razmjeri topljenja Arktika najbolje se vide iz svemira. Led ubrzano nestaje i na visokim planinama kontinenata planeta. Glaciolog Hamish Pritchard koristi se sofisticiranim radarskim helikopterskim sustavom kako bi izračunao koliko je leda ostalo u dosad neucrtanim ledenjacima Himalaje. Promjene bez presedana kojima znanstvenici svjedoče mogu imati duboke posljedice, no ima nade da je, uz kombinaciju tehnologije i snage volje, još dovoljno vremena za spas onoga što je ostalo od našeg zamrznutog planeta.
Dodatne informacijeEpizode
Season 1
Frozen Planet II
Naš zamrznuti planet se mijenja. U ovoj posljednjoj epizodi upoznajemo znanstvenike i ljude koji su život posvetili traženju odgovora na pitanje što te promjene znače, ne samo za životinje i ljude koji ondje žive, nego i za svijet u cjelini. Naše putovanje počinje na Arktiku, gdje se svakog ljeta goleme količine leda odlamaju s rubova grenlandskih ledenjaka koji se tope. Navrh same ledene kape glaciolog Alun Hubbard silazi u mulin kako bi pokušao razumjeti mehanizme koji pokreću taj povijesni nestanak leda. Drugdje na Arktiku ne nestaje samo kopneni led. U zaljevu Svetog Lovrijenca u Kanadi biolozi nastoje otkriti kako će nestanak morskog leda utjecati na život mladunaca grenlandskog tuljana. U arktičkoj Rusiji zbog gubitka ljetnog morskog leda sve više polarnih medvjeda dolazi na Wrangelov otok. Ondje lokalni čuvar i znanstvenici prkose gladnim medvjedima kako bi procijenili njihove izglede za budući opstanak. Povlačenje morskog leda ne utječe samo na divlje životinje nego i na ljude. U zabačenoj zajednici Qaanaaq na Grenlandu lokalnim inuitskim lovcima led je postao preopasan za kretanje po njemu i za lov, što ugrožava njihov tradicionalni način života. Promjene koje se zbivaju na Arktiku mogle bi imati dalekosežniji utjecaj u daljim krajevima. U otvorenoj tundri Aljaske mjehurići u jezerima upućuju na prisutnost plinova koji se oslobađaju iz nekoć smrznutog tla, uključujući i jak staklenički plin metan. Puni razmjeri topljenja Arktika najbolje se vide iz svemira. Led ubrzano nestaje i na visokim planinama kontinenata planeta. Glaciolog Hamish Pritchard koristi se sofisticiranim radarskim helikopterskim sustavom kako bi izračunao koliko je leda ostalo u dosad neucrtanim ledenjacima Himalaje. Promjene bez presedana kojima znanstvenici svjedoče mogu imati duboke posljedice, no ima nade da je, uz kombinaciju tehnologije i snage volje, još dovoljno vremena za spas onoga što je ostalo od našeg zamrznutog planeta.
O emisiji
Na krajnjem sjeveru našeg planeta najveće je kopneno stanište na Zemlji, dom snijegom prekrivenih šuma i nepregledne snježne tundre. U tim krajnjim uvjetima životinje su natjerane do granica izdržljivosti: zimi je ovdje toliko hladno da je velik dio tla zaleđen još od posljednjeg ledenog doba. Da bi imale ikakvih izgleda za preživljavanje, životinje se moraju prilagoditi krajnostima: ovdje se okupio veliki čopor vukova od 25 jedinki kako bi hvatao jedini krupni plijen koji im je zimi dostupan, američke bizone. U tundri, bez ikakvih obilježja, arktička lisica mora preživljavati sama. Ona je lutalica i prevalit će stotine milja tražeći sitne voluharice skrivene duboko pod zemljom. Do njih se može samo skokom naglavce. Na dalekom istoku Rusije rijedak amurski leopard luta naizgled praznom, snijegom prekrivenom šumom. Malo je plijena dostupno pa se mora osloniti na domišljatost da pronađe obrok.
Stizanjem proljeća snijeg u šumi počinje kopniti i život se vraća. U tlu se pojavljuje gnijezdo sitnih mladunaca kornjače Chrysemys picta, koji su tijekom zime ostali smrznuti u stanju mirovanja. Na sjeveru će proći još mjesec dana prije nego što Sunčeva toplina oblije smrznuto tlo tundre. Ukopana duboko pod zemljom leži sitna snježna kraljica, laponski bumbar. I bijele sove razmnožavaju se u otvorenoj tundri. Jedan par savio je gnijezdo puno pahuljastih ptića.
Danas su najveći problem u tundri klimatske promjene. Topla ljeta otapaju permafrost duboko u tlu, uzrokuju kopnjenje i, mjestimično, urušavanje tla. Te promjene utječu i na životinje.